Upoznajte Mađarsku
Mađarska je neverovatna kombinacija urbanih i ruralnih destinacija, umotana u obilje kulturnih i istorijskih mesta. Dom nekih od najboljih loza na svetu, Mađarski vinogradi i mesta kulturne baštine ostaju pravo blago koje treba otkriti.
Mađarska je deo Evropske unije i ponosna je što je okarakterisana kao jedna od najsigurnijih destinacija za putnike svih vrsta. Ovde ćete pronaći sve što srce poželi, od avanturizma do opuštajućih spa tretmana.
Kombinacijom urbanih, istorijskih pejsaža, predivne netaknute prirode i širom sveta poznatih termalnih kupki, Mađarska nudi nezaboravna putovanja i iskustva za putnike svih starosnih grupa.
Plodne ravnice koje se protežu sve dok oči vide daju osnovu mađarskoj kuhinji koja je poznata po upečatljivijim ukusima i mirisima. Dok ste u Mađarskoj, obavezno isprobajte ljute papričice, tradicionalne gulaše, palačinke i doboš tortu.
Mađarska je poznata po svojoj istoriji i mnoštvu spomenika podignutim vladarima, vitezovima i herojima, koji su i danas deo modernog društva kroz zapanjujuću arhitekturu.
I da, muzika i ples su nešto neizostavljivo. Obavezno zaplešite čardaš dok boravite u Mađarskoj!
Jezik
Mađarski jezik jedan je od najređih i jedinstvenih jezika koji se govori u Evropi. Pripada grupi ugro-finskih jezika i službeni je jezik Mađarske, ali je i u zajedničkoj upotrebi mađarskim manjinama sa prebivalištem u okolnim zemljama. Mađarski govori oko 15 miliona ljudi širom sveta. Zahvaljujući bogatoj istoriji celog regiona, mađarski jezik je uticao i pomešao se sa jezicima susednih naroda i još uvek uspeo da zadrži svoju autentičnost. Ljudi opisuju mađarski jezik kao pevački jezik, zbog njegove melodične prirode. Mađari koriste latinično pismo, ali imaju neka jedinstvena slova i izgovore poput [ö] i [ü]. Mađarska abeceda ima ukupno 44 slova.
Stanovništvo
Procenjuje se da broj stanovnika u Mađarskoj iznosi oko 10 miliona ljudi. Većina stanovništva se identifikuju kao etnički Mađari, koji čine preko 86% stanovništva. Značajno mađarsko manjinsko stanovništvo može se naći u okolnim zemljama: u Ukrajini (u Zakarpatskoj), Slovačkoj, Rumuniji (u Transilvaniji) i Srbiji (u Vojvodini). Austrija (u Gradišću), Hrvatska i Slovenija (Prekmurje) takođe su domaćini mnogim Mađarima, ali u daleko manjim procentima. Zahvaljujući istorijskim događajima u regionima, u Mađarskoj postoji mnogo etničkih manjinskih grupa: većinu čine Romi (3,2%), Nemci (2%) i Rumuni (0,4%). Ostale manjine su Slovaci, Hrvati i Srbi.
Klima
Mađarska ima četiri različita godišnja doba: proleće, leto, jesen i zima, međutim, poslednjih decenija, verovatno zbog globalnog zagrevanja, zima i leto su izraženiji i duži. Mađarska relativno stabilna topla kontinentalna klima dolazi iz njenog položaja: jednako je udaljena od Ekvatora i Severnog pola, više od hiljadu kilometara od obala i oko 1.000 kilometara od Atlantskog okeana. Takođe je udaljena najmanje 500 kilometara od bilo kojeg glavnog zaliva Sredozemnog mora, što znači da na njega direktno ne utiče isparavanje iz mora. Tokom leta prosečne temperature su 26 ° C tokom dana i 21 ° C tokom večernjih sati, a zimske prosečne vrednosti ostaju blizu 0 ° C. Međutim, zimi Dunav donosi hladne vetrove, pri čemu temperature znatno padaju.
Religija
Mađarska je pretežno hrišćanska, a veći broj stanovnika (preko 37%) se identifikuju kao katolici. Međutim, ovo se dosta promenilo tokom poslednjih decenija. Mađarska je istorijski bila jedna od najstrožih katoličkih zemalja, sve do sredine XX veka. Sada se do 17% ljudi identifikuje kao ateisti.
Istorija
Mađarska istorija, bar pod ovim imenom, datira iz ranog srednjeg veka, kada su Panonski bazen osvojili Mađari, polu nomadski narod koji je migrirao sa Uralskih stepa. Teritorija novije Mađarske je bila deo Rimskog carstva, ali takođe dom mnogih grčko-rimskih kultura, a kasnije i nemačkih plemena. Na toj teritoriji je nastala rana Mađarska država 895. Više o dugoj i interesantnoj istoriji mađarskoj istoriji možeš da pročitaš ovde.
Privreda
Privreda Mađarske je srednje veličine, strukturno, politički i institucionalno otvorena tržišna visokodohodovna ekonomija, deo jedinstvenog tržišta Evropske unije. Privreda Mađarske je prošla kroz period liberalizacije tržišta od početka 90ih kao deo tranzicije iz socijalističke u tržišnoj ekonomiji, poput većine ostalih država bivšeg Istočnog bloka. Mađarska je članica Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj od 1995, Svetske trgovinske organizacije od 1996, i članica Evropske unije (nakon referenduma gde je ostvarena podrška 83,8% izašlih glasača) od 2004. Mađarska je prva država u kojoj je otvoreno predstavništvo kineske agencije za promociju ulaganja.
Privatni sektor čini 80% BDP Mađarske. Strane investicije i vlasništvo firmi je rasprostranjeno, a kumulativne strane investicije iznose više od 70 miliona dolara. Glavne privredne grane su rudarstvo, metalurgija, proizvodnja građevinskih materijala, prehrambena industrija, tekstilna industrija, hemijska i posebno farmaceutska industrija i proizvodnja automobila. Glavni poljoprivredni proizvodi su pšenica, kukuruz, suncokret, krompir, šećerna repa, kao i mesne prerađevine, od svinjskog, goveđeg i živinskog mesa i mlečni proizvodi.
Valuta Mađarske se zove forinta (znak: Ft; kod: HUF) koja je uvedena 1946. godine. Mađarska kao član Evropske unije je u obavezi da radi na uvođenju društvenih kriterijuma za evropske integracije. U poslednje vreme struktura stranih direktnih investicija je izmerena iz jeftine tekstilne industrije i prehrambene industrije u proizvodnji automobila, obnovljive energije, informacionih tehnologija i turizma.(izvor: Wikipedia)